| |
|
| Digitalne i analogne informacije |
Sve informacije su ili analogne ili digitalne - ljudi vide, čuju, mogu opipati i okusiti analognu informaciju, ali suvremen kompjutori rade isključivo sa digitalnim informacijama. Ljude često zbunjuje u čemu je razlika, ali u biti stvar je jednostavna. Analogna informacija ima neograničen broj vrijednosti. Uzmimo za primjer žarulju sa regulatorom za regulaciju jakosti svjetla. Kad gledate u žarulju i okrećete regulator jakosti vidjet ćete beskonačne stupnjeve između ugašeno do pune jakosti svjetla. Ovo što vidite je analogna informacija - savršen glatki prijelaz od tamnog do svijetlog.
Digitalna informacija, s druge strane, ima ograničen broj stupnjeva. Žarulju kao digitalnu informaciju možete opisati jedino ako definirate zadani broj mogućih stanja žarulje. Možete je opisati npr. sa dva stanja (žarulja svijetli ili ne svijetli), sa tri stanja (svijetlo, prigušeno ili tamno), ili sa milijun stanja (sasvim sjajno, samo nijansu tamnije od sasvim sjajno itd.). Bez obzira na broj stupnjeva, ipak će prijelaz sa tamnog do svijetlog biti postepen, umjesto gladak.
Ako gledate u fotografiju pohranjenu u kompjutoru, ona može izgledati sasvim uvjerljivo, ali ako je povećate dovoljno vidjet ćete da se ona sastoji od određenog broja malih raznobojnih kockica, koje nazivamo pikseli. Što više piksela ima u jednoj slici, bolje će izgledati. Na tradicionalnoj fotografiji, pak, koja je analogna, možete je povećavati mikroskopom i nikada nećete naći male kvadratiće. Slično tome, kad govorite, vi proizvodite analogni zvuk, sa beskonačnim varijacijama u glasnoći i tonu. Ali onog trenutka kada snimite svoj glas na kompjutoru on postaje digitalna informacija; kada pustite snimku ona i dalje zvuči kao vaš glas, ali vaš glas je pojednostavljen, sad ima samo određeni broj glasnoća i tonskih mogućnosti.
Sve ovo opisuje digitalne informacije u prilično negativnom svjetlu: samo kao približni prikaz realnog svijeta. Ali sve digitalne informacije mogu biti reducirane na brojeve, što im daje dvije velike prednosti. Prvo, omogućava nam iskorištavanje snage kompjutora (analogni kompjutori su postojali u prošlosti, ali su bila osuđeni na propast). Drugo, jednom kad smo nešto sveli na broj, može se kopirati i ponovno kopirati bez ikakvog gubitka ili mijenjanja, stoga se informacija nikad neće kvariti. Digitalni zapis svoga glasa možete kopirati sa kompjutora na kompjutor i kopija će biti identična. Analogna informacija, zbog svoje finoće, svaki put se pri kopiranju malo mijenja. Ako snimite svoj glas na analogni medij poput kazete, svaki put kad kopirate sa kazete na kazetu kvaliteta će se pogoršati.
|
|
Affiliates
|
